Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party) Featured

Hopoki Paati Tufunga Fonua 'a e Kakai (People's National Party)

11 Sune, 2018. 'I he ‘aho Tokonaki 9 Sune 2018 na’e hopoki ai ‘ae Paati politikale fo’ou oku ui koe “Tufunga Fonua ‘ae Kakai” pe koe “People’s National Party”, ihe Hotele Tanoa, Nukua’lofa.

Koe fakaafe fakalangilangi ‘o e Katoangani ko Toketa Aisake Eke, koe Minisita Pa’anga malolo, mo e memipa falealea malolo.

Koe Lea ‘oe ‘aho’ pe koe guest speaker ko Kalafi Moala, koe tu’ukimu’a he mala’e 'o e Faiongoongo pea moe politikale.

Na’e lesisita ‘a e Paati ni 'i he Pule’anga Tonga he ‘aho 7 Me 2018, pea koe Palesiteni ko Col. (Rtd) Siamelie Latu koe Konisela malolo a Tonga ihe Pule’anga Siaina pea Tokoni Palesiteni ‘a Sione Tu’itavake Fonua (Barrister & solicitor)

Na’e fakahoko ‘ehe Palesiteni, Siamelie Latu ‘ae lea talitali mone lave kihe ngaahi tefito’i taumu’a ‘a e Paati:

1. Koe Otua mo Tonga hotau tofi’a 

2. Ke tu’uloa ‘a Tupou mo hono fale’ ‘ihe fonua

3. Koe ngaahi tokateline moe tefito’i tui ‘ae lotu Kalisitiane kene tataki pea ke fai ‘ae ngaue ‘ae Tufunga Fonua ‘ae Kakai.

4. Ke pukepuke ‘ae faa’i kaveikoula ae Tonga

5. Ke muimui’i lelei ae liliu fakapolitikale oe 2010.

6. Ke fakalele ha fonua moha pule’anga oku pule lelei, ‘ata ki tu’a pea ke pukepuke ‘ae melino moe ma’uma’uluta ‘ae kakai oe fonua ke tu’uloa.

Na’e me’a e fakaafe fakalangilangi, Toketa’ Aisake Eke ‘o pehe ko e ngaahi taumu’a ngaue kuo palani mo fokotu’utu’u ‘e he Paati ni ke tau ngaue’i ‘i he taimi kotoa ke ‘unuaki ‘a Tonga ki mu’a. Pea ke tau manatu’i ma’u pe ‘a e ‘uluaki taumu’a kuo fokotu’u, ko e ‘Otua mo Tonga ko hoku tofi’a pea ko hotau mo’ua ia ki he Fale ‘o Tupou.

Ne fakahoko foki ‘e Sione Fonua, Tokoni Palesiteni, ha fakataukei ki he Paati ni, ‘one lave ai ki he ngaahi me’a lalahi ‘e 3:

1. Tufunga Fonua ‘a e ‘Uluaki Fa.

Hange koia ko hono fatu ‘o e Konisitutone ‘o fakamu’omu’a ai hono foaki e tau’ataina ke pule ‘a e fefine mo e tangata ki he ‘ene koloa.
Kimu’a ‘i he 1875 ne ‘ikai foki ke kau e kakai hono alea’i e fonua. Ka na’e fakahoko heni ‘e Tupou I ‘a hono fakahu ha fakafofonga ‘o e kakai mo e hou’eiki ke alea’i e fonua. Ko e kamata eni oe Temokalati.
Mahu’inga ‘o e ‘Otua mo Tonga ko hoku Tofi’a pea mo hono ta ‘i he sila ke fakamanatu ki he tangata mo e fefine Tonga ke ngaue fakatatau ki he tui fakakalisitiane.

2. Tufunga Fonua ‘a e La’a kuo to, King Siaosi Tupou V ‘i he 2010.

‘Ohake ‘o tokolahi ange e fakafofonga ‘o e kakai he Hou’eiki Nopele ‘i Fale Alea pea ‘omai mo e mafai mei he Fakataha Tokoni ki he Kapineti.

3. Taumu’a ngaue ‘a e Paati Tufunga Fonua ma’ae Kakai.

Fa’u ha sosaieti ‘oku to e lelei ange ke tatau e Lao ki he taha kotoa pe, pea ke mo’ui e lao ‘i he Fonua mo e Pule’anga kene ‘omai e ma’uma’uluta mo e melino ki he fonua mo e kakai. Pea ke fakamamafa’i e tufotufa taau ‘i he ako, lotu, ‘ekonomika, sosiale mo e politikale. Ko e tau’ataina ‘o e tangata mo e fefine Tonga pea ke pehe pe foki mo e tau’ataina e faiongongo.

4. Langa ha sosaieti ‘e tu’uloa.

‘I he lea ‘ae tangata Lea 'o e ‘aho’, Kalafi Moala, na’ane pehe ‘oku ne mahu’inga’ia ‘aupito ‘i he fokotu’u ‘o e paati fakapolitikale ko eni, he ko e lolotonga ni,‘oku fakalele mo pule’i ‘e he Paati pe ‘e taha ‘a Tongani, ‘aia ko e PTOA (Paati Temokalati ‘Otumotu Anga’ofa), ka’ ihe fokotu’u ‘a e Paati Tufunga Fonua ‘ae Kakai’, e lava kene pole’i ‘a e fakahoko ngaue ‘ae Paati PATOA, ikai koia pe’ ka’ kuo toe ‘iai ‘a e Paati e taha ke unga kiai ‘a kinautolu oku ikai tenau tui tatau moe Paati PATOA o hange’ koe kakai oku nau kei poupou malohi pe kinautolu ki he Pule ‘a Ha’a Moheofo, Pule ‘a e ‘Otua, moe Pule Fakatemokalati ka ‘oku ‘ikai ko e pule ‘ae PTOA.

Na’e pehe ‘e Kalafi kuo fe’unga e ngaahi fakalelei ‘o e fa’unga fakapolitikale. Ko e me’a ‘oku fiema’u he taimini ko e TAKI lelei, ke ne fakahoko mo ngaue’i e fa’unga kuo ‘osi fakahoko.

Koe ngaahi longoa’a moe fepakipaki oe ngaahi ahoni koe tupu meihe hu’ atu ‘ae kau taki’ onau fua holo honau KITA kae ikai ke ngaue o fakatatu kihe lao moe Konisitutone ‘a e fonua’ he koe taki lelei’ ia.

Na’e ‘omai foki e Kalafi ‘ae lea ‘a Palesiteni Lingikoni “ka’ oku te fie ‘ilo ‘ae natula totonu ‘oha taha, pea ‘oange kiai ha tu’unga ma’olunga pe ma’u MAFAI, pea tene toki fakaha’ ai hono natula totonu.

Na’e lotua mo tapuaki’i e Palesiteni oe Siasi Tonga Tau’ataina Faifekau Semisi Fonua ‘ae ngaue kuo fokotu’u ‘o ne pehe ko Sisu ne ‘i mamani ihe famili Tufuga pea kuo fakava’e ia ‘ihe fotuga moe mape ‘a hono pouaki e Paati ni ke fataki kihe kahauna.

Na’ane fakatatau foki ‘ae ngaue kuo fokotu’u’ kihe Saame a Tevita o hange ha vai oku tafetafe malie ma’ae kakai.

30 comments

  • Lowe
    Lowe Tuesday, 26 June 2018 16:19 Comment Link

    Likewise Falakiko. The great thing is that, your time and your opinions were very much appreciated. Might meet again in a different forum, etc, etc, etc
    Cheers mate.

    Report
  • Fihaki
    Fihaki Tuesday, 26 June 2018 13:34 Comment Link

    Oku maalie a e taalanga ia pea oku tau faka’amu ke omi e kau ako i Muli o ngaue’i e me’a oku nau tui kiai, he ‘oku ki’i fakapahia mo fakakina e talaki enau fakakaukau he oku kehe a e theory mei he practice in the real world.
    Ko e lau taautaha oku hange ia ha ohi mei he faahinga politikale a Akilisi, he ko Akilisi koene debate pe o meimei foi kuo afe o lau personal moe uhinga nai ke fakalongolongoi e ngutu e tokotaha oku nau debate. Pea ketau sio ki hono muimuia ehe tokolahi e faahinga politikale a Akilisi.
    Ka ko ha fa’ahinga system oku iai pe hono lelei mo hono kovi. Heikai pe ke tau ma’u e kitautolu ha system haohaoa, koe me’a pe oku mahino i he taimi oku omai pe ehe Eiki hotau fe’unga pea ko kitautolu koe kakai mo’ui launga o hange tofu pe koe kau ‘Isileli.

    Report
  • Semisi Fotu
    Semisi Fotu Tuesday, 26 June 2018 10:31 Comment Link

    Oku ou malie 'ia he ngaahi talanga moe ngaahi fe'aveaki poini pea 'oku 'ikai kei mapukepuke 'eku fie lafo atu kihe talanga ni.
    Ko Tonga 'Eiki ia oku mahino a e poupou ange a e kakai o e fonua ke fai mo tau nga'unu ki he absolute democracy.Ko Vava'u Lahi oku kei fetomokosi peia heku iai e ngaahi me'a kehe ia oku mahu'inga 'ia ai hono kakai mo hono kau kanititeiti.Ko Ha'apai oku ha mahino mei ai enau poupou tatau mo Tonga 'Eiki fakataha peia moe tangata'i fonua Ha'apai 'a e Palemia.Ko 'Eua moe ongo Niua oku kamata ke vave mo 'enau nga'unu fakataha mo Tonga 'Eiki.
    Ko e absolute democracy oku ou tui au ia e hoko ia i Tonga ni ka e fiemau e ki taimi loloa ia kae toki hoko.'Oku ou tangane 'ia he ngaahi fakatalanoa oku fai e Falakiko a e meimei mahino ai 'a 'ene nofotaha ki he'ene kaveinga.Talamonu atu kihe ako oku fai.Neongo oku ikai keu tui tatau au mo koe.Oku ou kei tui peau kihe Puleanga faka TU'I he ko hotau Tonga ia.Oku toe mahuinga foki ke tau toe ki fakamam'o mei he lau taautaha he 'oku lahi pe kakai oku nau lau etau ngaahi fepotalanoaaki ka oku te'eki fuu mahino kia nautolu 'a e liliu fakapolitikale.Oku i ai hoku foha oku lolotonga ako 'i Tu'apuleanga.Ko e taimi koe 'oku ou talanoa atu ai kihe Paotoloaki o e fa'unga pule fakaTU'I.Oku malava keu sio ki he ta'efiemalie i heene ngaahi tali fakafoki mai.Tau fakatauange pe e tuuloa hotau Tu'i he ko hotau tala ia.

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Monday, 25 June 2018 22:23 Comment Link

    Kataki Falakiko koeku fanau oku ako pe i Tonga High. Oku ikai hano maumau e pule Custom hoo Tamai pea tuku ho’o ai ketau fakafinematu’a foki he neu fakamatala’i koe ka Lowe ke mahino oku ikai keke tui puloa. Pea ko ho mali fiha ena oku mo ako i USP? Oku ikai keu tui oku faiako’i koe eha Palofesa he koe level hoo talanoa ka ikai pe oku ke i he Preliminary Level oku ke meimei Foundation. Tuku hono lau e Journals ia moe ngaahi Political Articles he oku ke he koe ai fakataha mo Akilisi, omi o apply e resources kehe i he context kehe. Oua teke ofa mai koe, ofa taha pe koe ia koe mo hufaki’i koe ke oua teke toe mali he koe mali a e Puleanga oku ngata pe he 3 naa faifai oku ke 6 koe. Tatau atu ee, tokanga kihe ako keke hau o akoi tonu hoo fanau e.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Monday, 25 June 2018 16:30 Comment Link

    Malo kau tangata e tuku taimi mai ki heetau ki polave ni.Malo aupito hono mention mai eku tangataeiki mo hoku famili.Teu tatau atu aa hee he kuo mahino mai e level kehekehe oku tau iai.Koe paenga ni foki hili e mooni pea tau toki lavelave ai.He tau mai ni e iai ha fuu aonga etau polave ni ke toe liliu ai e puleanga lolotonga mo enau ngaue lolotonga.
    T Vaini oku ou lolotonga ako mo hoku mali he univesiti kapau oku fuu maolunga eku tohi fakapalangi atu pea mahino koe level ko eni oku fai ai e kakau oku ikai toe fai ha tohi fktonga ia ai koe kohi flpalangi pe moe lea fakapalangi he aho kotoa.My wife has nothing to do with it.
    Ko eku ngaahi talanoa fkpolitikale kotoa atu pe oku ikai mole hoku taimi aku he hakule e KELE'A moe TOHI TANGI moe ha koaa.Koe archive ko eni ae UNIVERSITY oku fonu ai e ngaahi schoolarly journals moe article kuo osi fkpaasi fkmamani lahi o fekauaki moe tukuau mai ae Tuunga fkpolitikale o Tonga.Pea koe fau ia ihe kakai poto.Ko eku comment oku base ia mei ai(kOE NGAAHI FACTS)Koe mea pe e hoko kihe omai hoo mau ngaahi opinion koe iku tuku etau polave kake ala mai ke iloi eku tamaii.Oku ou fiefia hoo mention mai he koe founga ia ne mau ai emau foi maa ko ene ngaue koia.SO WHAT IS WRONG WITH MY DAD BEING THE BOSS OF THIS DEPARTMENT??????TOE FKTONUTONU ATU KOE PULE LOLOTONGA IA IHE CUSTOM.Koe fkilonga ia ae maha e kato moe fakafinematua.Kau toe fakakakato atu hoo comment.Naaku faiako he Kolisi Tonga,Tonga High School, Vavau High School moe Niua High schoo(Kou tui pe ne iaia hao famili neu akoi fkatamai)l.Oku ikai keu polepole aki kae koe oatu e mooni ke kakato neogo ne teeki kakato hoo fieilo kia teau.
    Ke mou akoi fefe au oku lolotonga akoi au he kau Toketa Pilosefa moe kau Palofesa he fuu apiako n.KAAUUMEEAA
    Lowe the first time I have read your comment, it has inspired me a lot. You have delivered your argument with some great points with supporting evidences. Forgive me if I am a bit too personal with the way I say things out. I guess we are all human and we cannot learn until we makes mistakes. Lets cheers for the MATE MA'A TONGA and the IKALE TAHI and give ourselves a break.
    Ofa atu T Vaini and Lowe moe hufaki malo e vahevahe

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Monday, 25 June 2018 03:57 Comment Link

    Kuo tau anga ki ho lau e setesi a Falakiko moene ngaahi palakalafi, koene post koeni he osi a Mark koe tohi ia e hono mali he oku ki’i professional e English moe typing. Kaikehe, kuo tau ako’i tokolahi a Falakiko pea sai ke tokoni atu kiai ke tohi ene thesis fananga oku lau. Ko Falakiko koe foha o Kelemete Vahe i he Custom nae faiako i Niua High pea oku i Fisi ako i USP. Kapau oku tau taemahinoia kitautolu he lau ene fakamatala uanoa aa e faiako oku ne fakatonutonu ene thesis. Foki leva pe koe o feingai hoo Assignment ke lava tuku e talanoa politikale ka Kiko kihe kakai oku kakato enau ilo kiai ee.

    Report
  • Saione Tungua
    Saione Tungua Sunday, 24 June 2018 19:58 Comment Link

    Malie e lavelave ia ka ko 'eku fie 'eke kia Fakakiko Vahe pe koe ha fa'ahinga kalasi temokalati 'oku loto ke fai 'i Tonga ni. Ko e temokalati 'oku 'ikai ke absolute ka koe anga pe 'a e fakakaukau koe fa'unga ia 'oku ofi ki he lelei taha ka ko hono mo'oni 'oku kehe a e theory mei he practice pea koe ongo laine palaleli ia 'he'ikai kena toe fetaulaki. 'Oku totonu pe vahe keke 'ilo 'oku lahi ange 'a e corruption he ngaahi fonua temokalati 'o taki ai 'a 'Amelika pehe ki he faihia, palopalema fakasociale moe ha fua. Totonu keke fekumi keke 'ilo 'o toe lahi ange ki he temokalati he 'oku lahi hono fa'ahinga 'o hange koe participatory democracy, direct democracy, representation democracy mo e ha fua pea koe ngaahi fonua katoa 'oku nau fakahoko pe 'a e fa'ahinga temokalati 'oku fe'unga mo honau tu'unga faka-sosiale mo tukufakaholo mo faka'ikonomika pea koe fakatataa ia 'oku 'ikai absolute. Koe temokalati ko hono leuleu mafana koe capitalism 'a ia 'oku 'ikai ma'u 'i Tonga ni. 'Oku lahu e me'a ia keke fekumi kiai he 'oku vangavanga ho'o ma'u. Koe palpalema ia 'o e feinga liliu ko si'isi'i 'a e mahino 'a e kau feinga liliu ki he temokalati pea ma'uhala ai pe 'a e kau muimui. Malo

    Report
  • Lowe
    Lowe Sunday, 24 June 2018 15:23 Comment Link

    Falakiko, ko 'ete 'alu ki toilet, ko 'ete 'osi pe pea toki ngaue 'aki leva 'a e toilet paper. Koe NORM ia. Koe me'a 'oku puloa ai 'a e PTOA mo hono kau poupou koe 'ikai fou 'I he NORM.
    'ULUAKI 'AKO MO 'AKO'I 'A E TEMOKALATI NA'E 'OSI FOAKI PEA TOKI FAI HONO TEKE KE NGA'UNU KI MU'A ko 'eku poini ia. Koe tom'u teke ke nga'unu te'eki ai lahi ha 'ilo ki he Temokalati he'ikai minimise ai e corruption but to maximise instead. Lau 'a e evidence 'I he tohi tangi pea teke toki mahino'i ai ho mou kau taki.
    Sai koe ma'u ho'o fo'i ma pea makona ai ho family but don't forget the others who struggle..I am please to grant your request to use my mask name in your thesis statement but please use my other fake name "KIKO" instead. Hey we are fake brother, aren't we? Time to watch Rugby.

    Report
  • Falakiko Vahe
    Falakiko Vahe Sunday, 24 June 2018 01:21 Comment Link

    Malo Lowe kou tui koho hongoa puloaa eni.Kataki o lau eku comment fkmuimui tautau tefito kihe palakalafi fkmuimui tene oatu e aofangatuku ai mo sum up ai e mea oku ou fematematei he uhinga atu kiai.I always hate to repeat myself as if i am talking to some novices.
    I have used the phrase KALOU as a metaphoric expression that suits you. In fact, dogs barks for various reasons but they never mention who they bark for but I am eventually happy you mentioned my name.
    After all, we are all spectators with willing hearts to cheers but I am so lucky for the winning team is always on my side. I can imagine how desperate you are to be like me but you can never be me. I have been chosen by the majority but you can be my fake brother from another mother.
    Please allow me to use your name(Lowe) in my thesis statement but your mask name will be replaced by the name looser.

    Report
  • T Vaini
    T Vaini Saturday, 23 June 2018 22:33 Comment Link

    Lowe, fakamalo atu ho’o hu mai, he oku ikai keu amanaki oku fuu taemahino pehee a e faiako ko’eni, pe oku fefe ene ako’i etau Fanau. Pea kuo talanoa pe ia ai o tuku pe ia ai. Ka mo hoko atu kimoua kau hanga au kihe akapulu oku malie ange.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top