Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Fonua: Kakai-‘Ātakai, Tā-Vā / Fonua: Human-Environment, Time-Space Featured

Fonua: Kakai-‘Ātakai, Tā-Vā / Fonua: Human-Environment, Time-Space

Kōlomu ‘Ilo, Fonua, & Tala / Knowledge, Culture, & Language Column

Fonua: Kakai-‘Ātakai, Tā-Vā / Fonua: Human-Environment, Time-Space (i.e, Society-Ecology, Person-Place)

‘Oku ma’u ‘ae ‘ilo moe poto mei he ako koe liliu fakatā-vā, fakafuo-uho, moe faka‘aonga-ngāue ‘ae ‘atamai moe loto mei he vale kihe ‘ilo kihe poto he tā moe vā, ‘o mu’omu’a ma’u ‘ae ‘ilo ‘ihe poto.

‘Oku ma’u ‘ae ‘ilo moe poto he ako he ‘ilo moe poto ‘ae tā moe vā, ‘aia ‘oku fa’oaki mo fakafonuaki he fonua / kalatua mo fetu’utaki mo talaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua / fakasōsiale.

Knowledge and skill acquired in education involves a temporal-spatial, formal-substantial, and functional-practical transformation of the human mind and heart from ignorance to knowledge to skill in time and space, with knowledge always preceding skill.

Knowledge and skill gained in education are knowledge and skill of time and space, which are constituted and composed in culture and transmitted and communicated in language as social vessels.

Filosofī Tā-Va FakaTonga ‘oe Ako pea moe ‘Atamai moe Loto /Tongan Time-Space Philosophy of Education and of Mind and Heart

 ‘Oku ‘uhinga ‘ae lea koe ‘fonua’ koe ‘kakai’ moe ‘‘ātakai,’ ‘tā’ moe ‘vā’ (human and environment, time and space) (or society and ecology, person and place). ‘Oku toe ‘iloa ‘ae lea koe ‘fonua’ he ngaahi fonua / kalatua moe tala / lea Moana ‘Ōsēnia kehe mei Moana ‘Ōsēnia Hihifo ki Moana ‘Ōsēnia Loto ki Moana ‘Ōsēnia Hahake koe ‘‘enua,’ ‘fanua,’ ‘fenua,’ ‘hanua,’ ‘honua,’ ‘vanua,’ moe ‘whenua.’ ‘Oku loloto fau ‘ae Filosofī Tā-Vā FakaTonga (mo FakaMoana ’Ōsēnia) ‘oe Fonua (‘Enua, Fanua, Fefnua, Hanua, Honua, Vanua, moe Whenua),’o hangē tofu pē koe Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe Ako moe Filosofi Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Atamai moe Loto ‘oku humaki he Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Iai.

 ‘Oku fa’ahinga lalahi ‘e tolu ‘ae ‘fonua’ fakaTonga, ‘aia koe ‘uluaki koe ‘valevale moe manava / taungafanau ‘oe fa’ē’ (fetus and mother’s womb / placenta), ua koe ‘kakai moe ‘ātakai (people and environment, society and ecology), moe tolu koe mate moe mala’e / fa’itoka (dead and burial place). ‘Oku kamata ‘enau takai-mo-vilo / takavilo tu’uma’u mo ta’engata meihe fā’ele (birth) kihe mo’ui (life) kihe mate (death). ‘Oku hanga ‘ehe valevale, kakai, moe mate ‘o ‘fakafuo’ ‘ae manava / taungafanau ‘oe fa’ē, ‘ātakai, moe fa’itoka / mala’e kae hanga ‘ehe manava / taungafanau ‘oe fa’e ‘o ‘fakauho’ ‘ae valevale, kakai, moe mala’e / fa’itoka – ‘aia koe ngaahi hoatatau / hoamālie moe hoakehekehe / hoatamaki.

 ‘Oku mafulifuli ‘ae ‘fonua’ kihe ngaahi fatongia (faifatongia) (moe ngafa) kehekehe hono fakafelavai pē fakahoko mo fakamāve hono tā moe vā (tauhivā) ‘oe ‘kakai’ moe ‘ātakai’ koe ‘hoa’ he funga ‘oe tatau moe potupotutatau ke ma’u ‘ae faka’ofo’ofa moe mālie pea moe melino moe fiefia ke ma’u ‘ae tau’atāina. ‘Oku kau ai ‘ae tufunga fonua, tauhi fonua, langa fonua, tuku fonua, malu’i fonua, ‘ofa fonua, mamahi’i fonua, tala fonua, fata fonua, puke fonua, nofo fonua, faka fonua, motu’a fonua, mui fonua, mu’a fonua, fua fonua, ‘ulu fonua, funga fonua, fonua, loto fonua, tu’a fonua, tu’u fonua, anga fonua, lea fonua, hau fonua, ‘akau fonua, manu fonua, mo’ui fonua, tau fonua, tui fonua, moe vaha fonua.

Na’e tufunga ‘e Lo’au koe fua tufunga fonua (social architect / social engeer [material artist] social architecture / social engineering [material arts]) ‘ae fonua – kakai moe ‘ātakai – ‘o hangē koe Tala ‘ae Kava moe Tō moe Tala ‘ae Ouau ‘oe Kava moe Tō moe Tala ‘oe Vahefonua ‘a Lo’au, hono fakanofonofo ‘ae kakai (or socipolitical titles) kihe ngaahi feitu’u (or land entitlements) – ‘o vahevahe mo tufotufa honau ngaahi fatongia moe ngafa hono fakamaau moe fakafenāpasi honau vā ke ma’u ‘ae melino moe fiefia he tau’ataīna. Na’e toki tuku mai leva kihe kau tufunga tauhifonua, tufunga langafonua, tufunga malu’ifonua, tufunga pukefonua, tufunga fatafonua ke nau takitaha hoko atu fonua ngaahi ftongia moe ngafa.

‘Oku humaki ‘ae ‘fonua’ he Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Iai, ‘aia ‘oku taukave ‘oku hanga ‘ehe tā ‘o fakafuo ‘ae vā (i.e., time as a verb and definer of space) pea hanga ‘ehe vā ‘o fakafuo ‘ae tā (i.e., space as a noun and composer of time) – ‘o hangē pē koe fakafuo ‘eke kakai ‘ae ‘ātakai kae fakauho ‘ehe ‘atakai ‘ae kakai – ‘aia koe ngaahi ‘hoatatau / hoamālie’ moe hoakehekehe / hoatamaki ‘oku nau fakafelavai pē fakahoko mo fakamāvae tu’uma’u mo ta’engata. ‘Oku tefito ‘enau potupotutatau moe faka’ofo’ofa moe potupotukehekehe moe palakū honau fakatatau (mediation), ‘o toe tupu ai ‘enau vālelei moe vākovi, vāmelie moe vātamaki, ‘ae kakai moe ‘ātakai.

‘Oku tupu mei he vākovi moe vātamaki he kakai moe ‘ātaki ‘ae faingata’a lahi he ‘ātakai hono tāpalasia mo fakaehaua ‘ehe kakai lotolotonga koia ‘oku nau toe pē kau he ‘ātaki, ‘o hangē koe fihitu’u moe fepakitu’u he ‘ātakai (environmental crisis) ‘oku toe tupu ai ‘ae feliuliuaki ‘ae matangi (climate change) he fakafelavai pē fakahoko moe fakamāvae ‘ae matangi momoko moe matangi māfana moe matangi vaivai moe matangi mālohi. ‘Oku hoko heni ‘enau tokehekehe moe potupotukehekehe moe ta’emaau moe felekeu, ‘o tupu ai ‘ene fakalalahi ke toe māfana mo mālohi ange ‘ae matangi koe ‘afā moe tāfea fakataha moe toe vaia ‘ae sinou ‘oe ongo pole ‘oku ngoto ai ‘ae ngaahi fonua he ma’olunga ‘ae vai moe tahi.

 ‘Oku fehangahangai foki ‘ae fonua (‘enua, fanua, fenua, hanua, honua, vanua, moe whenua) fakaTonga (mo fakaMoana ‘Ōsēnia) moe fakalakalaka mapule’ia (sustainable development koe huli ‘oe fakalakalaka faka’ikonōmika [economic development]) fakaUēsite, fakaPule’anga Fakatahataha / fakaUN). ‘Oku ‘tali’ lelei ‘ehe ‘uhinga fakaTonga (mo fakaMoana ‘Ōsēnia) fakatoulōua ‘ae kakai moe ‘ātakai koe hoakehekehe / hoatamaki (as a pair of oppote binary) kae ‘hiki’ mo ‘fakamā’uhinga’ ‘ehe ‘uhinga fakaUēsite, FakaUN ‘o ‘fakamā’uhinga ‘ae kakai he ‘ātakai koe me’a taafataha pē ‘ae to’utanga ‘oe lotolotonga moe kaha’u – ‘o hili koia koe kakai koe konga si’i pē ia ‘ae ‘ātakai ‘oku toloto he kanongatāmaki.

 Tau toki hoko atu.

 ANFF leva ē malanga kae tau, ‘Ofa atu fau moe manatu ma’u,

Fetongikava Dr Viliami Uāsikē Lātū & Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top