Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e ‘Ilo Fa’u (IF) mo e ‘Ilo Ma’u (IM) Featured

Ko e ‘Ilo Fa’u (IF) mo e ‘Ilo Ma’u (IM)

Kōlomu ‘Ilo, Fonua, & Tala / Knowledge, Culture, & Language Column

 Ko e ‘Ilo Fa’u (IF) moe ‘Ilo Ma’u (IM) / Articifial Intelligence (AI) and Real Intelligence (RI)

‘Oku taukave koe ‘ilo koe ‘ilo ‘ae tā moe vā, ‘aia ‘oku ma’u he ako ‘uhinga kihe tā moe vā, ‘o fa’oaki he fonua / kalatua mo talaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua / fakasōsiale.

Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Iai & Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe Ako

It is argued that knowledge is knowledge of time and space, which is critically acquired in education in or on time and space, composed in culture and communicated in language as social vessels.

Tongan Time-Space Philosophy of Reality & Tongan Time-Space Philosophy of Education

‘Oku taukave ‘ae kau saientisi moe kau ‘enisinia kumipiuta ‘oku ‘iai ‘ae ‘Ilo Fa’u (IF; Artificicial Intelligence [AI]) ‘oku ‘fa’u’ ‘ehe tangata hono ngāue’aki ‘ae misini komipiuta ‘aia ‘oku toe ‘fa’u’ pē ‘ehe pē tangata.

‘Oku ui ‘ae founga ‘fa’u’ ‘ilo (moe poto) ko ‘eni koe ‘alokalifimi (algorithm), ‘aia ‘oku ‘uhinga koe muimui pau kihe ngaahi tefito mo’oni moe lao hono fua mo fa’u ‘ae ‘ilo ‘aha me’a ‘oku fokotu’u ke kumi ‘ehe komipiuta.

Na’e ma’u ‘ae ‘ilo fo’ou mo loloto ‘oe ‘alokalifimi ‘ehe tangata fika, ‘asitalōnoma, siokalafi, moe sikola Pēsia mei Pekiteti ‘i ‘Iulani ko Al-Khwārizm ‘oku fakahingoa kiai he 8 ‘oe senituli. ‘Oku ‘ikai ha ‘ilo fo’ou ka koe ‘ilo (moe ongo) pē ‘oku tonumia he fihitu’u moe fepakitu’u ‘ae ‘Iai pe Tā-Vā hono toki ‘‘ilo’ atu ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto mo ‘ongo’ atu ‘ehe ongo moe loto he fatu / mafu.

‘Oku taukave ‘ae Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Iai koe ‘ilo kotoa pē koe ‘ilo ‘ae tā moe vā, ‘aia ‘oku ‘ilo ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto mo ongo ‘ehe ongo moe loto he fatu / mafu. ‘Oku ‘ikai ha ‘ilo ‘oku fa’u ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto mo ongo ‘ehe ongo moe loto he fatu / mafu ka ‘oku ma’u ‘ae ‘ilo hono ‘ilo ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau moe ongo ‘ehe ongo moe loto he fatu / mafu ‘oe ‘Iai pē Tā-Vā. ‘Oku nofo tau’atāina pē ‘ae ngaahi me’a he ‘Iai pē Tā-Vā, ‘o toki ‘ilo atu ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto mo ongo atu ‘ehe ongo moe loto he fatu / mafu.

‘Oku ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha ‘Ilo Fa’u (IF; Artificial Intelligence [AI]) KA koe ‘Ilo Ma’u (IM; Real Inteligence) kotoa pē, ‘o tatau pē koe ‘fa’u’ ‘ehe komipiuta pē koe ‘ma’u’ ‘ehe tangata, ‘aia koe ‘ma’u’ tau’atāina kotoa pē mei he ‘Iai pē Tā-Vā.

‘Oku ‘ihe tā moe vā ‘ae me’a kotoa pē, ‘aia ‘oku nau toe tā-vā kotoa pē, ‘o tatau pē koe ‘ilo fa’u ‘ehe komipiuta pē koe ‘ilo ma’u ‘ehe tangata, ‘aia koe ‘ma’u’ kotoa pē he ‘Iai pē Tā-Vā.

‘Oku ‘ikai ke fa’oaki ‘ae ‘ilo moe ongo ‘oe ngaahi me’a he ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto moe ongo moe loto he fatu / mafu ka ‘oku ‘ilo mo ongo atu pē ‘ehe ‘atamai moe fakakaukau he ‘uto moe ongo moe loto he fatu / mafu tau’atāina pē he ‘Iai pē Tā-Vā.

‘Oku ma’u ‘ae ‘uhinga ko ‘eni he ngaahi mala’e fakaako mo fakasaienisi, ‘o hangē koe filosofī koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘oe ‘Iai moe Tā moe Vā; koe lōsiki koe ako kihe fa’unga ‘oe ‘Iai ‘oe Tā moe Vā; koe hiva / musika koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘ae ongo (sound) he ‘Iai pē Tā-Vā; koe fika / matematika koe ako kihe ‘ilo moe ongo kihe fakamata’ifika ‘oe ‘Iai pē Tā-Vā; koe fīsikī / vusika koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘oe fetekeaki moe fefusiaki ‘ae ivi he ‘Iai pē Tā-Vā; koe sioloki koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘oe maka he ‘Iai pe Tā-Vā; koe siokālafi koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘ae fōtunga ‘oe fonua he ‘Iai pē Tā-Vā; moe ‘asitalōnoma koe ako kihe ‘ilo moe ongo ‘ae ngaahi fetu’u ‘oe langi he ‘Iai pē Tā-Vā.

‘Oku ‘iai ‘ae fehu’i lahi ‘ae kau saienisi (moe kau ‘enisinia) he mala’e ‘oe Tekinolosia ‘Ilo (TI; Information Technology [IT]) moe ‘Ilo Fa’u (IF; Artificial Intelligence [AI] ‘oku tefito he komipiuta PĒ ‘oku ‘iai ha ‘ilo (moe ongo) makehe mo fo’ou ‘ae ngaahi fonua kehe mei he Uēsite ‘ae mala’e ‘oe TI / IT moe IF / AI?

‘Oku kehe ‘ae founga ‘ae ngaahi fonua (me tala) ‘ae fonua (moe tala) moe fonua (moe tala) hono ‘ilo mo ongo ‘ae ‘Iai pē Tā-Vā (plural ways of knowing and feeling) ka ‘oku taha pē ‘ae ‘Iai pē Tā-Vā (plural ways of being in a single level of reality).

‘Oku ‘iai ‘ae founga makehe mo fo’ou ‘a Tonga ‘ae ‘ilo moe ongo he TI / IT moe IF / AI, ‘o tefito he fakafilosofī / fakalōsiki tā-vā ‘ae ‘hoa’ moe fakafika / fakasiomita / faka’enisinia ‘ae ‘kupesi,’ ‘aia ‘oku taukave ‘ae Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Iai ‘oku ‘hoa’ (mo ‘tauhoa’) ‘ae me’a kotoa pē he ‘iai he tā moe vā, ‘o nau hoatatau / hoamālie (equal) mo hoakehekehe / hoatamaki (opposite / unequal) ‘ae ngaahi ‘hoa’ kotoa --mo ngāue’aki hono fakahoko mo fakamāvae koe ‘hoa’ he fakafelavai ‘ae ‘hoa’ koe kafa kula moe kafa ’uli hono lalava ‘ehe tufunga lalava ‘ae kupesi ‘oku ta’engata / ta’efa’alaua ‘ene feliliuaki, ‘o hangē koe amoamokofe, fataotu’itonga, humu, kauikalilo, kefukefu, kohi, kupenga, manulua, mata-ava, muimoa, tokelaufeletoa, vakatou, moe veimau.

‘Oku kamata pē ‘ae ‘hoa’ he tā moe vā he ‘ata-ki-loto’ (abstract level) ‘oe ‘iai moe fuo moe uho hono ‘ata-ki-tu’a’ (concrete level), ‘aia ‘oku na toe mafulifuli kihe ngaahi me’a fakafonua mo fakalea kehekehe, ‘o hangē koe langi moe maama / fonua, tangata moe fefine, kula moe ‘uli, ‘aho moe pō / po’uli, la’ā moe māhina, mo’ui moe mate, fakafuo moe fakauho, hahake moe hihifo, tokelau / ‘olunga moe tonga / lalo, ‘olunga / tokelau moe lalo / tonga, mata moe ava, mata’u moe hema, lakumata’u moe lakuhema, moe lakupoto moe lakuvale.

‘Oku ui ‘ae kafa kula koe kafa tangata moe kafa ‘uli koe kafa fefine, ‘aia ‘oku fakafuo (pē veape pē fakangāue) ‘ehe kafa kula ‘ae kafa ‘uli kae fakauho (pē nauna pē fakame’a / fakasino) ‘ehe kafa ‘uli ‘ae kafa kula, ‘o hangē pē koe fakafuo (pē veape pē fakangāue) ‘ehe tā ‘ae vā kae fakauho (pē nauna mo fakame’a / fakasino) ‘ehe vā ‘ae tā.

‘Oku toe ‘iloa foki ‘ae ngalu kula moe peau kula koe ngalu ta’ane moe peau ta’ane koe ngalu tangata moe peau tangata.

‘Oku lava ke tau pehē koe ‘kupesi’ koe ‘‘alokalifimi’ fakaTonga pea koe ‘‘alokalifimi’ koe ‘kupesi’ fakasaienisi, ‘aia ‘oku ngāue’aki ‘ehe tufunga lalava ‘ae ‘ilo moe ongo ‘oku ‘ma’u’ mei he ‘Iai pē Tā-Vā hono ‘fa’u’ ‘ae ‘kupesi’ mo ngāue’aki ‘ehe ‘tufunga’ komipiuta ‘ae ‘ilo moe ongo ‘oku ma’u meihe ‘Iai pē Tā-Vā hono ‘fa’u’ ‘ae ‘‘alokalifimi.’

‘Oku ‘ma’u’ fakatoulōua ‘ae ‘kupesi’ moe ‘alokalifimi’ hono fakahoko mo fakamāvae (pē fakafelavai” ‘ae ‘hoa,’ ‘o hangē koe ‘hoa’ koe kafa kula (red-kafa-sennit) moe kafa ‘uli (black-kafa-sennit) hono ‘fa’u’ ‘ehe tufunga lalava ‘ae ‘kupesi’ moe ‘hoa’ mata’ifika hono ‘fa’u’ ‘ehe ‘tufunga’ komipiuta ‘ae ‘‘alokalifimi.’

‘Oku mā’uhinga mo ‘aonga lahi ‘ae faka’eke moe fekumi loloto he mala’e, ‘o ‘ikai ngata ‘ene fakalahi ‘ae ‘ilo ‘ma’u’ fo’ou ‘oku tonumia he ‘Iai pē Tā-Vā kae toe ‘aonga hulu ‘ae poto fakangāue fonu he ‘ilo mohu kihe ako moe saienisi moe fonua moe kakai.

Tau toki hoko atu.

 ‘Ofa loto moe manatu ongo,

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū & Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

 

 

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top