Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Ko e Kula & ‘Uli he Faiva, Tufunga & Nimamea‘a / Red & Black in Performance, Material & Fine Arts Featured

Ko e Kula & ‘Uli he Faiva, Tufunga & Nimamea‘a / Red & Black in Performance, Material & Fine Arts

Kōlomu ‘Ilo, Fonua & Tala / Knowldge, Culture & Language Column

‘Oku fa‘oaki ‘ae ‘ilo ma‘u he ako fakaToanga he fonua / kalatua mo fetu‘utaki he tala / lea koe ongo vaka fakafonua / fakasōsiale, ‘o ‘uhinga ‘ae ‘ilo koe ‘ilo ‘oe tā moe vā / Knowledge acquired in Tongan education is composed in culture and communicated in language as social vessels / vehicles, where knowledge is knowledge of time and space.

Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe ‘Ilo, Fonua & Lea / Tongan Time-Space Philosophy of Knowledge, Culture & Language

‘Oku hanga ‘ehe ako fakaTonga ‘o liliu ‘ae ‘atamai moe fakakaukau moe loto moe ongo mei he vale kihe ‘ilo kihe poto, ‘o mu‘omu‘a ‘ae ‘ilo kae muimui ‘ae poto / Tongan education is concerned with a transformation of mind and thinking and heart and feeling from ignorance to knowledge to skill, with knowledge taking the lead over and above skill.

Filosofī Tā-Vā FakaTonga ‘oe Ako / Time-Space Tongan Philosophy of Education

 Ko e Kula & ‘Uli he Faiva, Tufunga & Nimamea‘a / Red & Black in Performance, Material & Fine Arts

‘Oku ngāue‘aki lahi he ‘aati fakaTonga kae tautefito kihe tufunga (material arts) moe nimamea‘a (fine arts) ‘ae lanu kula / kulokula (red) moe ‘uli / ‘uli‘uli (black), ‘o hangē koe kafa kula moe kafa ‘uli he tufunga lalava; kele / kelekele kula / kele / kelekele ‘umea moe vaitohi ‘uli he tufunga ngaohikulo; kili kula moe vaitohi ‘uli he tufunga tātatau; koka kula moe tongo ‘uli he nimamea‘a koka‘anga; moe fe‘unu kula moe fe‘unu ‘uli he nimamea‘a lālanga. ‘Oku ngāue‘aki ‘ae kula moe ‘uli he faiva (performance arts) koe afi kihe kula he funga ‘oe māfana moe vela he tauelangi koe tupu mei tatau moe potupotutatau koe faka‘ofo‘ofa mo hono hoatamaki koe ta‘etatau moe potupotukehekehe koe falakū.

 ‘Oku ngāue‘aki ‘ae koa koe kula moe ‘uli koe heliaki / metafoa kihe hoa koe tangata moe fefine kihe la‘ā moe māhina, ‘aho moe pō, mo‘ui moe mate, mata‘u moe hema, hahake moe hihifo, tokelau / ‘olunga moe tonga / lalo moe hā fua he fonua / sōsaieti, ‘aia ‘oku ngāue‘aki kotoa koe heliaki / metafoa kihe hoa koe tā moe vā he ‘ata-ki-loto moe fuo moe uho he ‘ata-ki-tu‘a he natula / ‘iai. ‘Oku hanga ‘ehe tā moe fuo ‘o fakatā mo fakafuo ‘ae vā moe uho kae hanga ‘ehe vā moe uho ‘o fakavā mo fakafuo ‘ae tā moe vā, ‘o hangē koe fakatā mo fakafuo ‘ehe tangata / tamai kae fakavā mo fakauho ‘ehe fefine / fa‘ē ‘ae fānau. ‘Oku ‘asi lelei ‘eni he tā ‘ae uho ‘oe valevale ‘ehe mā‘uli mei he manava / taungafanau ‘oe fa‘ē he fā‘ele fale fale koe fefine.

 ‘Oku toe ‘asi lelei ‘eni he ‘ā-pō ‘oe mate moe to‘onga-pō koe fefine, pea moe hake ‘ae la‘ā he‘ene hopo mei hahake kihe tokelau ‘i ‘olunga he ‘aho moe hifo ‘ae la‘ā he‘ene tō ki hihifo kihe tonga ‘i lalo he pō, pea moe hema ‘a Lauaki / Maliepō moe kau Ma‘u he mate, mamahi, moe putu moe mata‘u ‘a Motu‘apuaka / Molofaha moe kau Mafi he mo‘ui, fiefia, moe kātoanga. ‘Oku ngāue‘aki ‘eni he tufunga lea / faiva lea moe faiva ta‘anga, ‘o hangē koe ongo kohi / laini he ta‘anga hiva fakamamahi mālie koe “Hiva Afā ‘o Vaea” ‘ae punake kakato mo ‘iloa ko Kuini Sālote: “Ne sikāhema fakahihifo, Louloua‘a ē matangitō,” ‘o ‘uhinga kihe matangi mālohi koe afā he‘ene angi fakahehema moe fakahihifo koe hala kihe mate moe faingata‘a lahi.

‘Oku toe hā ‘eni he lea loloto ‘a Sisū kihe ‘Ene kau ako he‘enau vale kae ‘ikai poto he toutai he ‘aho ē ‘ae pō moe ‘ikai ola he‘enau laku fakahema he hema ‘oe vaka he mamaha koe ika hakau, ‘o Ne tala ‘o pehē: “Ke mou ma‘uma‘u kihe loloto kihe ika maka, pea ‘a‘au ‘ae kupenga fakamata‘u he mata‘u ‘oe vaka.” ‘Oku ‘uhinga he ‘oku lakuvale ‘a hema he tahi mamaha koe ika hui koe toutai kovi mo hala kae laku poto ‘a mata‘u he toutai loloto koe ika moana ‘oku ma‘u mo ola lahi. ‘Oku fakahelengavale mo fakalakuvale ma‘u pē ‘a hema kae fakahelengapoto mo fakalakupoto ma‘u pē ‘a mata‘u, ‘o hangē koe mata‘ivale moe fakavalevale moe matapoto moe fakapotopoto, moe ve‘etonu / sinotonu moe ve‘ehala / sinohala.

‘Oku kaunga ‘ae kula moe la‘ā ‘o hangē koe kula ‘i moana moe kula ‘i hakau he faiva toutaiika ‘i ngatai, moe kula ‘i toafa moe kula ‘i ‘uta he faiva tufunga fa‘a ‘i tōkanga koe vela hono tutu ‘ehe la‘ā he ‘aho, ‘o hangē koe koto kula noa. ‘Oku ‘iai ‘ae peau kula koe peau mālohi koe peau tangata koe peau ta‘ane koe peau tāmate koe mata kula koe hoa ‘oe ava kula, ‘aia koe tā-vā ia ‘oku mālohi ai he mata ‘uli koe hoa ‘oe ava ‘uli, ‘o hangē koe mata ‘uli kuo heke koe tama ‘uli he hū mei he ivi kula kihe ivi ‘uli. ‘Oku toe mafulifuli ‘ae kula koe melo, mea, enga, moe kena, ‘o hangē koe fatai melo, fatai mea, fatai enga moe fatai kena koe kakala vale, ‘o tukukehe ‘ene si‘i pē si‘i lou fatai ka koe ve‘eve‘e koe kakala mei he Pakimoeto‘i.

Tau toki hoko atu.

‘Ofa atu fau moe ‘ānau,

Fetongikava Dr Viliami Uasikē Lātū & Hūfanga-He-Ako-Moe-Lotu Palōfesa Dr ‘Ōkusitino Māhina

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top