Logo
Print this page

Tufunga Tanusia (Material Art of Mound-Making) Mo e Faiva Heulupe (Performance Art of Pigeon-Snaring) Featured

Tufunga Tanusia (Material Art of Mound-Making) Mo e Faiva Heulupe (Performance Art of Pigeon-Snaring)

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE
‘ATIKOLO 25: TUFUNGA TANUSIA (MATERIAL ART OF MOUND-MAKING) MOE FAIVA HEULUPE (PERFORMANCE ART OF PIGEON-SNARING)

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture and Critical Anthropology
Vava‘u Academy for Critical Inquiry and Applied Research (VACIAR) &
Moana University (MU)

Na‘a ku lave he ‘atikolo 24 kihe fa‘ahinga ‘e ua ‘o e tufunga moe faiva fakaTonga tupu‘a ‘oku ‘o ‘iloa koe tufunga tāpapafānifo [material art  surfboard-making] moe faiva fānifo [performance art of surfing] kuo na mole fakatoulōua ‘o ma‘u ‘ehe ngaahi fonua kehe kae tefito ki he Uēsite. ‘Oku makatu‘unga hono tufunga ‘ae fuo moe uho ‘oe papa fānifo [surf board] mo e fānifo [surfing] he ngaahi ‘ilo moe poto faka‘enisīnia/fakafika [aerodynamic and hydrodynamic knowledge and skills] tupu‘a fekau‘aki moe mātangi moe vai/tahi. ‘Oku tefito heni hono faiva ‘ae papa fānifo, ‘aia ‘oku kamata he akefua/molefua ‘ae peau/ngalu mate ‘o hoko koe peau/ngalu mo‘ui koe kamata ia ke fasi/pā ‘ae ngalu/peau. ‘Oku tupu leva mei he‘ene fasi/pā ‘ae peau/ngalu ‘ene fakamata/fakaava [spiral, vortex-like formation of the waves], ‘o hū leva kiai ‘ae taha fānifo mo ‘ene papa ‘o kamata ‘ene faiva.

Teu talanoa heni he ‘atikolo 25 ki he toe fa‘ahinga kehekehe ka ‘oku na fekau‘aki vāofi ‘e ua ‘oe tufunga moe faiva fakaTonga tupu‘a koe tufunga tanusia (material art of mound-making) mo e faiva heulupe (performance art of pigeon-snaring), ‘o hangē tofu pē ko e kehekehe kae fekau‘aki vāofi ‘a e tufunga moe faiva fakaTonga tu‘ufonua ‘e ua koe tufunga tāpapafānifo (material art of surfboard-making) moe faiva fānifo (performance art of surfing). ‘Oku makatu‘unga ‘ae tufunga tāpapafānifo moe faiva fānifo he ngaahi ‘ilo moe poto fakafika/faka‘enisinia (aerodynamic and hydrodynamic knowledge skills) fakaTonga tupu‘a fekau‘aki moe matangi moe vai/tahi ka e tefito ‘a e tufunga tanusia moe faiva heulupe he ngaahi ‘ilo moe poto fakafika/faka‘enisinia (aerodynamic knowledge and skills) fakaTonga tu‘ufonua felāve‘i moe feangiaki ‘ae matangi kae pehē kihe fetafeaki ‘ae ivi (energy) moe fefusiaki ‘ae teke (force).

‘Oku fekau‘aki lahi ‘ae tufunga tanusia moe tufunga tanu‘esi kae tefito ki hona ‘ilo fakafika/faka‘enisinia ‘ae feangiaki ‘ae matangi, fetafeaki ‘ae ivi moe fefusiaki ‘ae teke hono tufunga ‘oe sia moe ‘esi, ‘o hangē pē koe tufunga langalangi, ‘a ia ‘oku felāve‘i ofi moe tufunga tāmaka, moe hā fua. Kuo mole ‘a e tufunga tāpapafānifo mo e faiva fānifo mei Tonga kihe ngaahi fonua muli kae mole faka‘aufuli ‘a e tufunga tanusia moefaiva heulupe mei Tonga, ‘o kau ai ‘a Ha‘amoa, Fisi, ‘Uvea mo fē fua Neongo kuo mole ‘ae tufunga tanusia moe faiva heulupe ka ‘oku kei lahi ‘ae ngaahi sia heulupe ‘oku kei tolonga mo tu‘uloa honau konga lahi he ngaahi feitu‘u kehekehe ‘i Tonga, ‘o hangē koe ngaahi sia heulupe ‘i Popua mo Kanokupolu ‘i Tonga Tapu/Tonga ‘Eiki/Tonga Lahi, Uoleva mo e kauvai Ha‘ano ‘i Ha‘apai Veu, Leimātu‘a ‘i Vava‘u Lahi.

Na‘e ngāue‘aki lahi ‘ae sia kihe faiva heulupe kae faka‘aonga‘aki ‘ae ‘esi koe mālōlō‘anga, ‘o tautefito kihe fakahoifua ‘ae ha‘a tu‘i mo hou‘eiki. ‘Oku lahi ‘ae ngaahi sia kehekehe, ‘o hangē koe ‘Otu Sia ‘o Popua, Sia ko Veiongo, Sia ko Halaevalu, Sia ko Toloke, Sia ko Kafoa moe Sia ko Talau, pea moe ngaahi ‘esi kehekehe, ‘o hangē koe ‘Esi ‘o Pau, ‘Esi ko Fekitetele, ‘Esi ‘o Ma‘afu, ‘Esi ‘o Tāone, ‘Esi ‘o Pilolevu, ‘Esi ‘o Fisupala moe ‘Esi ‘o Tāufa‘āhau. ‘Oku ngāue‘aki lahi ‘ehe kau punake, tufunga lea moe faiva lea ‘a e ngaahi sia moe ‘esi koe heliaki fakafetongiaki moe heliaki fakafekauaki. ‘Oku ‘asi lelei ‘eni he taha ‘oe ngaahi maa‘imoa faiva ta‘anga mālie ‘ae punake fifisifimu‘a koe Ta‘ahine ko Kuini Sālote ‘oku pehē: ‘Oku ou ‘ilo ‘ae sia melie, ‘Oku tu‘u ‘ihe Matahangale, ‘Oku kapapuna ai ē lupe, Afe mai lupe he ko au ē, ‘O tu‘ula he‘eku ‘ofa mamae, ‘Oku ou to‘o mai ho sino, ‘O ‘ai ki hoku loto ‘i loto, ‘Ou fakama‘u ki hoku selo, Ko hoto hēvaní ‘i lalo.

Neongo kuo mole lōua ‘ae ‘ilo (knowledge) moe poto (skills) na‘e fa‘oaki he fonua (culture) mo fetu‘utaki he tala/lea (language) ‘oe ongo tufunga moe faiva fakaTonga tu‘ufonua koe tufunga tanusia moe faiva heulupe ka ‘oku kei tolonga mai hono ngaahi lea loloto mo mālie he faiva ta‘anga/faiva maau, faiva lea moe tufunga lea. ‘Oku kau heni ‘a e mounu, vaoa, mounu vaoa, kaivao, lupe kaivao, motu, motu mānoa, muniao, kaunaka, kūkū kaunaka, lupe olo/hiva/tangi, heua, kotone, lupe kaikotone, tu‘ula, lupe fano, lupe lalata, lupe pau‘u, mafua, huluhulu mafua, tulutulu mafua, fuifui, fuifui lupe, sia melie, sia tamaki, fakala‘ā ‘i sia melie, fakala‘ā ‘i sia tamaki, kolonga, ala ‘i sia ala ‘i kolonga. ‘Oku toe ‘asi he ngaahi ta‘anga/maau, ‘o hangē koe Lupe ‘a Noa, Lupe moe lou ‘olive, Vai o Lulu Vai o Lupe, Vai ko Lupesia, Lupe fano he fetu‘ufuka, Lupe ‘oe ‘Otu Tonga, Lupe mānoa ‘ihe kolope, Tu‘ula e lupe, Olo e lupe ‘oka efiafi, Si‘ete lupe si‘ete mana‘ia.

ANFF leva e malanga kae tau,
‘Ofa fau moe manatu ma‘u,
Ka tau toki hoko atu

Nepituno Media Online © 2015. All rights reserved.