Menu
cache/resized/7a303faa48902efd848c7494b9385c2b.jpg

RED

Rapid Engineering Diagnostic

Specialize in:

...
Latest News

Tufunga Tanusia/Tufunga Langasia, Faiva Heulupe Featured

Sia Heu Lupe 'i Patangata mo Popua Sia Heu Lupe 'i Patangata mo Popua

FONUA MOE TALA/CULTURE AND LANGUAGE

‘ATIKOLO 41: TUFUNGA TANUSIA/TUFUNGA LANGASIA, FAIVA HEULUPE, FAIVA TA‘ANGA/FAIVA MAAU, FAIVA HIVA, FAIVA HAKA, TUFUNGA LEA, FAIVA LEA, TUFUNGA MALANGA MOE FAIVA MALANGA

Fai ‘e Palōfesa Hūfanga Dr ‘Ōkusitino Māhina
Professor of Art, Culture + Critical Anthropology
Tonga International Academy (TIA) + Vava‘u Academy for Critical Inquiry + Applied Research (VACIAR)

 Fakamolemole ‘a hou‘eiki moe ngaahi ha‘a

He ‘oku mama‘o mo faingata‘a ‘ae fā‘anga
Koe tolutalu na‘e tu‘u holo he ngaahi halanga
Kuo fu‘u puli pea ‘alu mo hono to‘utangata
Ka neongo ‘ene vaofihi mo toe va‘ava‘a
Kae fai pē ha vavaku mo si‘a fa‘ala
Kia Touia-‘o-Futuna koe ‘Uluaki Maka
Na‘e fai mei ai hotau kamata‘anga
Kehe koe talatupu'a ia mo e fananga
‘Oku utuutu mei ai si‘a kau fa‘a

Ta‘anga/maau ‘a Tāfolo, 1900 tupu

‘Oku vahevahe ‘ae ‘aati tupu‘a ‘a Tonga kihe fa‘ahinga lalahi ‘e tolu, ‘aia koe tufunga (material arts), faiva (performance arts) moe nimamea‘a (fine arts). Na‘e kau ‘ae ngaue kotoa pe ‘i Tonga he fa‘ahinga lalahi ‘e tolu ‘oe ‘aati. Na‘e toe tefito ‘ae ako fakaTonga he fokotu‘utu‘u ‘oe ngaahi ‘aati fakaTonga kihe ha‘a tufunga, ha‘a faiva moe ha‘a nimamea‘a, ‘o fai fakataha ‘ae ‘aati (tufunga, faiva moe nimamea‘a) moe ako (education).

Na‘e tefito ‘ae ako he fakakaukau moe fakangāue fakaTonga, Koe liliu ‘ae ‘atamai moe fakakaukau mei he vale kihe ‘ilo kihe poto, ‘o mu‘omu‘a ma‘u pē ‘ae ‘ilo (knowledge production) he poto (knowledge application), ‘aia ka vale ha taha he tufunga lalava na‘a ne ako kene ‘ilo ‘ae tufunga lalava pea he‘ene ‘ilo kihe tufunga lalava na‘a ne toe ako kene poto he tufunga lalava. ‘Oku ‘ikai foki ke toe kehekehe ‘eni mei he ako fika, ako saienisi, ako faiako, ako hisitōlia moe ha fua.

‘Oku kau he fa‘ahinga ‘oe tufunga ‘ae tufunga langafale, tufunga fo‘uvaka, tufunga lalava, tufunga tātatau, tufunga fonolei moe ha fua, mo kau he fa‘ahinga ‘oe faiva ‘ae faiva toutai, ‘o vaheua kihe faiva toutaivaka moe toutaiika, faiva faifolau, faiva fānifo, faiva lafo, faiva taumāta‘u, faiva ako moe ha fua, pea moe nimamea‘a koka‘anga, nimamea ‘a lālanga, nimamea‘a tuikakala, nimamea‘a langakatomosikaka, nimamea‘a langakatoalu moe ha fua.

‘Oku toe hake mai moe ngaahi tufunga, faiva moe nimamea‘a fo‘ou, ‘o nau kau kotoa pē he fa‘ahinga ‘e tolu ‘ae ngaahi ‘aati tupu‘a ‘a Tonga. ‘Oku kau ai ‘ae tufunga langa‘ā, tufunga langafōsoa, tufunga ngaohihala, faiva ‘akapulu, faiva kilikiti, faiva tekapulu, nimamea‘a tuimatala‘i‘akau, nimamea‘a tuitangaipilo, nimamea‘a langaleisi moe ha fua.

‘Oku kau he ngaahi fa‘ahinga lalahi ko ‘eni ‘e tolu ‘oe ‘aati fakaTonga ‘ae ngaahi tufunga, faiva moe nimamea‘a koe:

• tufunga tanusia/tufunga langasia (material art of mound-building)
• faiva heulupe (performance art of pigeon-snaring)
• faiva ta‘anga/faiva maau (performance art of poetry)
• faiva hiva (performance art of music)
• faiva haka (performance art of dance)
• tufunga lea (material art of speech-making)
• faiva lea (performance art of speech-giving)
• tufunga malanga (material art of sermon-making) moe
• faiva malanga (performance art of sermon-giving).

‘Oku fekau‘aki vāofi ‘ae tufunga tanusia/tufunga langasia moe faiva heulupe, ‘aia ‘oku tomu‘a tufunga ‘ae sia pea tomui fai leva ‘ae faiva heulupe he funga sia. ‘Oku ‘iai ‘ae ‘ilo moe poto fakafika, faka‘enisinia, fakatekinikale, faka‘aati mo fakaako loloto mo mālie ‘oe tufunga tanusia/tufunga langasia ka kuo mole. Neongo ‘ene mole ka ‘e lava pē ke toe fai hono filihi mo vakili he funga ‘oe fekumi moe fakatotolo fakaako mo fakasaienisi.

‘Oku ‘iai ‘ae ngaahi tufunga moe ngaahi faiva ‘oku toe fekau‘aki vāofi moe tufunga tanusia/tufunga langasia kae tautefito kihe faiva heulupe, ‘o kau ai ‘ae faiva ta‘anga/faiva maau, faiva hiva, faiva haka, tufunga lea moe faiva malanga. ‘Oku tomu‘a tufunga ‘ae ta‘anga/maau pea tomui fakaafo/fakafasi koe faiva hiva mo fakahaka koe faiva haka. ‘Oku pehē tofu hono tomu‘a tufunga ‘ae tufunga lea pea tomui faiva koe faiva lea, ‘o hangē tofu ko hono tomu‘a tufunga ‘ae tufunga malanga pea tomui faiva koe faiva malanga.

Neongo kuo mole ‘ae ‘ilo moe poto ‘oe tufunga tanusia/tufunga langasia moe faiva heulupe ka ‘oku kei toe hono kongokonga he feleoko ‘oe manatu moe ngaahi tohi he ngaahi feleoko tohi/laipeli. ‘Oku kei tolonga mai ‘ae ngaahi lea loloto mo‘oni mo mālie lahi mei he faiva heulupe ‘oku kei ngāue‘aki he faiva ta‘anga/maau, tufunga lea, faiva lea, tufunga malanga moe faiva malanga. ‘Oku kau ai ‘ae ngaahi lea koe, sia melie, sia tamaki, ala i sia, ala i kolonga, kaunaka, kūkū kaunaka, manoa, motu manoa, mounu, mounu vaoa, muniao, mafua, tāmafua, tu‘ula, kapapuna, tulutulumafua, lupe pau‘u, lupe kaikotone, lupe olo, manongisia moe ha fua.

‘Oku ‘iai ‘ae kupu ‘oe maa‘imoa ta‘anga/maau lakalaka mālie ‘ae Ta‘ahine Kuini ‘Ofeina ko Sālote ‘oku ‘asi ai ‘ae lea loloto mo māfana ‘oe tufunga tanusia/tufunga langasia moe faiva heulupe koe,

‘Oku ou ‘ilo ‘ae siamelie
‘Oku tu‘u ‘ihe Matahangale
‘Oku kapapuna ai ē lupe
'O tu'ula he'eki 'ofa mamae
Afe mai lupe he ko au ē
‘O mafua he‘eku ‘ofa loto
Pea kuou to‘o mai ho sino
‘O sila'i hoku loto ‘i loto
‘Ou fakama‘u ki hoku selo
Ko si'oto hevaní ‘i lalo

‘Oku kei toetoe ‘ae ngaahi sia he ngaahi feitu‘u kehekehe ‘i Tonga ni, ‘aia ‘oku nau kei tu‘u ‘i Tongatapu, ‘Eua, Ha‘apai, Vava‘u, Niuafo‘ou mo Niuatoputau, ‘o hangē ko Kanokupolu mo Popua ‘i Tongatapu mo Uoleva mo Ha‘ano ‘i Ha‘apai. ‘Oku matu‘aki mā‘uhinga ke fa‘u ‘ehe Pule‘anga ha Polisī/Polokalama Fakafonua Fakapoto hono Tauhi, Tokanga‘i mo Malu‘i ‘ae Mata‘ikoloa Tukufakaholo ‘a Tonga mei he‘etau fanga kui he KUOHILI ma‘a kitautolu he LOTOLOTONGA moe hakotupu ‘oe fonua he KAHA‘U.

Na‘e anga pehe ni hono fakakaukau mo fokotu‘utu‘u fakapoto he‘etau fanga kui mata loloa, mohu ‘atamai mo fonu taukei ‘ae KUOHILI (KUONGAMU‘A; PAST), LOTOLOTONGA (KUONGALOTO; PRESENT) moe KAHA‘U (KUONGAMUI; FUTURE) he lea ‘Ingilisi koe,

Paradoxically, it is thought that, in Moana Oceania generally, and in Tonga specifically, people walk forward into the past and walk backward into the future, both in the ever-changing, conflicting present, where the illusive already-taken-place past and the elusive yet-to-take-place future are constantly mediated in the ongoing social process.

Historically, it means that, because the past has stood the test of timespace, it must be put in front of people as guidance and given that the future is yet-to-come, it must be placed in the back of people, informed by refined past knowledge, skills and experiences, in both the present, where they are permanently arbitrated in the social process.

Tā-Vā (Time-Space) Philosophy/Theory of Reality

ANFF leva ē malanga kae a‘u,
‘Ofa fau moe na‘una‘u ma‘u,
Ka tau toki hoko atu.

3 comments

  • Siope
    Siope Sunday, 11 June 2017 19:59 Comment Link

    Ko e fa'ahinga fakamatala mahu'inga 'eni ke tau ako mei ai. 'Oku ou poupou au ki he fakamatala ko'eni 'o 'ikai
    'uhinga ia koe langa mala'e tapulu pe koe sipoti ka 'oku ou mahu'inga'ia ai he ko 'eku toki 'ilo 'eni 'a'aku ki he 'uhinga totonu 'o e mahu'inga 'a e 'otu sia moe heulupe. Kapau 'e fai pe fakalakalaka ka e fakahaofi pea mama'o mei ai 'e sai pe ia ka 'oku mahino pe he taimi ni 'e uesia kapau 'oku tonu 'eku ma'u.

    Report
  • Hufanga (Okusitino Mahina)
    Hufanga (Okusitino Mahina) Saturday, 10 June 2017 17:59 Comment Link

    Malo fau Laumanu Tavake 'ae poupou moe tautoko kihe kaveinga na'e fai talanoa'i, talave'i mo talanga'i, 'o hange koe lea 'ae kainga Mauli 'o 'Aotealoa, 'aia 'oku fai he laumalie lelei, 'o tumutumu he tau'ataina moe maama!

    Na'e 'iai 'ae kihi'i me'a si'i na'e ta'omia ke lave'i he'eku 'atkikolo 41 'i 'olunga he tufunga tanusia/tufunga langasia moe faiva heulupe kae tautefito kihe mole 'ae tala/lea (language) moe mole 'ae fonua moe kalatua (culturee) koe toe mole ia 'ae 'ilo moe poto (knowledge and skills), 'o hange koe tufunga (tanu mo langa) 'oe sia moe faiva 'oe heulupe 'oku fai he funga sia.

    'Oku ma'uhinga ke tokanga'i koe tala/lea (language) moe fonua/kalatua (culture) koe ongo me'angaue pe kinaua 'oku vaka mai ai 'ae 'ilo moe poto 'oe ngaahi me'a kotoa 'i natula, 'atamai moe sosaiet 'oku ma'u he akoi

    'Oku pehe hono fakalea he lea Tonga:
    'Oku fa'oaki 'ae 'ilo (moe poto) 'oku ma'u he ako he me'angaue koe fonua/kalatua pea fetu'utaki he me'angaue koe tala/lea, 'aia 'oku nau fepikitaki mo ta'emavahevahe kotoa, he ta moe va.

    'Oku pehe hono fakalea he llea 'Ingilisi:
    As inseparable tempospatial entities, knowledge (and skills) acquired in education are historically constituted or composed in culture as a social receptacle and dialectically transmitted or communicated in language as a human vehicle, in both time and space.

    'Oku ma'u heni 'ae 'ekuasi 'i lalo:
    MOLE 'AE TALA/LEA = MOLE 'AE FONUA/KALATUA = MOLE 'AE 'ILO MOE POTO = MOLE KOTOA 'AE TALA/LEA + FONUA/KALATUA + 'ILO MOE POTO = 0 ('AIA 'OKU TAKU KOE HALA HE FIKA MOE LAUKONGA)!.

    Report
  • Laumanu Tavake
    Laumanu Tavake Friday, 09 June 2017 22:07 Comment Link

    Malo mu'a Palofesa pea 'oku tau faka'amu 'e ma'u 'a e mahinoi 'oku ke ma'u mo 'etau kau ako moe kau muli 'oku nau poupou ki he mahu'inga 'o e 'etau koloa tukufakaholo 'e hotau kau taki. Kapau na'a nau ma'u na'e meimei fakapotopoto'i 'a e fakalakalaka 'o tuha moe maama 'oku tau lalaka atu kiai mo e mahu'inga 'etau koloa tupu'a. 'Oku tau fakame'apango'ia he kau muimui moe kau fale'i 'oku 'ikai kenau mahu'inga'ia he'etau koloa 'i he funga 'o e manumanu mo e siokita kae hulu atu 'a e ta'emahino. Kaikehe 'oku mahino ia kia kimautolu ko'eni na'e 'ikai ako kae mahino hono hinoi'i kiate kimautolu 'a e mahu'inga hotau tala mo e tukufakaholo. Kapau he'ikai ketau 'aa leva tetau 'auha fakataha mo hotau Tonga pea koe koto faka'ofa.

    Report

Leave a comment

Make sure you enter all the required information, indicated by an asterisk (*). HTML code is not allowed.

back to top